Međutim, drugi čimbenici mogu utjecati na brzinu napretka. Tri važna čimbenika za vaše zdravlje i gubitak težine su: spavanje, sunce i stres.
San
Kromanjonci su puno spavali. Zato su imali puno energije potrebne za preživjavanje svakog novog dana. Očito je da su toliko puno spavali zbog prirodnog ciklusa dnevnog svjetla i tame. Bez električne energije, jedino svjetlo na raspolaganju za ljude iz kamenog doba bila je vatra. Stoga su noćne aktivnosti bile ograničene na aktivnosti u kampu.
Baš zato naš genetski sastav očekuje puno sna, a kada san se žrtvuje, može doći do problema. San je neizmjerno bitan za ljude. Primjerice, nedostatak sna može utjecati na funkciju inzulina – što nije dobra stvar za nekoga tko pokušava izgubiti na težini. Nedostatak sna također mogu smanjiti proizvodnju hormona rasta, važnog hormona koji pomaže tijelu da se oporavi. Većina ljudi intuitivno zna da se osjećaju i funkcioniraju bolje kad se dovoljno naspavaju. Pitanje je samo prioriteta.
Kromanjonci su puno spavali. Zato su imali puno energije potrebne za preživjavanje svakog novog dana. Očito je da su toliko puno spavali zbog prirodnog ciklusa dnevnog svjetla i tame. Bez električne energije, jedino svjetlo na raspolaganju za ljude iz kamenog doba bila je vatra. Stoga su noćne aktivnosti bile ograničene na aktivnosti u kampu.
Baš zato naš genetski sastav očekuje puno sna, a kada san se žrtvuje, može doći do problema. San je neizmjerno bitan za ljude. Primjerice, nedostatak sna može utjecati na funkciju inzulina – što nije dobra stvar za nekoga tko pokušava izgubiti na težini. Nedostatak sna također mogu smanjiti proizvodnju hormona rasta, važnog hormona koji pomaže tijelu da se oporavi. Većina ljudi intuitivno zna da se osjećaju i funkcioniraju bolje kad se dovoljno naspavaju. Pitanje je samo prioriteta.
Pokoja noć s manje sna neće ništa škoditi. Neprestani manjak san, dugoročno će utjecati na vaše zdravlje. Ako želite biti zdravi i fit, nađite dovoljno vremena za spavanje u vašem životu.
Stres
Stres je veliki čimbenik koji može utjecati na vaše zdravlje. Stres povećava razinu kortizola, hormona koji uništava mišićno tkivo i potiče debljanje. Višak kortizola također oslabljuje imunološki sustav, čime postajete osjetljivi na prehlade i druge bolesti. Naši preci kamenog doba vjerojatno su imali niže razine stresa jer su imali dovoljno vremena za odmor i rekreaciju. Oni nisu živjeli u društvu koje nikada ne spava, nego su umjesto toga ''doživotno kampirali'', uz puno vremena za odmor i razmišljanje. Sigurno je da su imali određenu razinu stresa, ali to je često bilo kratkotrajno. Ako je bilo problema, oni su ih riješavali fizički i krenuli dalje. Ne bi ''rovali'' kroz slojeve birokracije kao mi. Drugi stresori suvremenog života, kao što su buka, promet, prenapučenost, nisu bili dio njihovog života.
Stres također čini da ljudi žude za ugljikohidratima. Ugljikohidrati sadrže serotonin, spoj koji stvara osjećaj blagostanja. Kada su ljudi pod stresom, oni posegnu za "utješnom hranom" - bombonima, čipsom, sladoledom…da im da poticaj za brzo raspoloženje. Nažalost, ta hrana može dovesti do još više žudnje, i na kraju do debljanja. Stres je još jedan čimbenik, poput sna, za kojeg ljudi intuitivno znaju da utječe na njihovo zdravlje. Danas ima obilje preporuka za smanjenje razine stresa u vašem životu.
No u konačnici se stvari svode na to da ako želite biti zdravi, morate (znati) upravljati stresom. Nitko ne može to činiti uvijek i 100% vremena (tko nije pojeo nešto samo da se osjeća bolje? Ja prvi!), ali možete to poboljšati. Jer naše zdravlje ovisi o tome.
Stres je veliki čimbenik koji može utjecati na vaše zdravlje. Stres povećava razinu kortizola, hormona koji uništava mišićno tkivo i potiče debljanje. Višak kortizola također oslabljuje imunološki sustav, čime postajete osjetljivi na prehlade i druge bolesti. Naši preci kamenog doba vjerojatno su imali niže razine stresa jer su imali dovoljno vremena za odmor i rekreaciju. Oni nisu živjeli u društvu koje nikada ne spava, nego su umjesto toga ''doživotno kampirali'', uz puno vremena za odmor i razmišljanje. Sigurno je da su imali određenu razinu stresa, ali to je često bilo kratkotrajno. Ako je bilo problema, oni su ih riješavali fizički i krenuli dalje. Ne bi ''rovali'' kroz slojeve birokracije kao mi. Drugi stresori suvremenog života, kao što su buka, promet, prenapučenost, nisu bili dio njihovog života.
Stres također čini da ljudi žude za ugljikohidratima. Ugljikohidrati sadrže serotonin, spoj koji stvara osjećaj blagostanja. Kada su ljudi pod stresom, oni posegnu za "utješnom hranom" - bombonima, čipsom, sladoledom…da im da poticaj za brzo raspoloženje. Nažalost, ta hrana može dovesti do još više žudnje, i na kraju do debljanja. Stres je još jedan čimbenik, poput sna, za kojeg ljudi intuitivno znaju da utječe na njihovo zdravlje. Danas ima obilje preporuka za smanjenje razine stresa u vašem životu.
No u konačnici se stvari svode na to da ako želite biti zdravi, morate (znati) upravljati stresom. Nitko ne može to činiti uvijek i 100% vremena (tko nije pojeo nešto samo da se osjeća bolje? Ja prvi!), ali možete to poboljšati. Jer naše zdravlje ovisi o tome.
Lijepo je probuditi se sa Suncem iznad oblaka.
Dnevno svjetlo
Dnevno svjetlo je važan faktor zdravlja. S jedne strane, zdravstvene institucije govore o tome da izbjegavate sunce, tvrdeći da pretjerano izlaganje suncu može dovesti do raka kože. To je točno, ali samo donekle (sigurno je da ozonskog omotača više skoro ni nema). Naime od redovitog, i umjerenog izlaganja suncu nema takvih opasnosti. Naši preci kromanjonci su imali pregršt sunca. Oni su bili izloženi suncu, svaki dan, svake godine. Najvjerojatnije su ipak bili oprezni o tome. Bez krema za sunčanje, morali su regulirati izloženost suncu. Stoga bi i vi trebali izbjegavati vruća, sunčana podneva u ljeto, a aktivirati se u jutarnjim satima ili ranim večerima.
Dnevno svjetlo je važan faktor zdravlja. S jedne strane, zdravstvene institucije govore o tome da izbjegavate sunce, tvrdeći da pretjerano izlaganje suncu može dovesti do raka kože. To je točno, ali samo donekle (sigurno je da ozonskog omotača više skoro ni nema). Naime od redovitog, i umjerenog izlaganja suncu nema takvih opasnosti. Naši preci kromanjonci su imali pregršt sunca. Oni su bili izloženi suncu, svaki dan, svake godine. Najvjerojatnije su ipak bili oprezni o tome. Bez krema za sunčanje, morali su regulirati izloženost suncu. Stoga bi i vi trebali izbjegavati vruća, sunčana podneva u ljeto, a aktivirati se u jutarnjim satima ili ranim večerima.
Izlaganje suncu omogućuje tijelu da stvara vitamin D, važan vitamin za izbjegavanje mnogih zdravstvenih problema (moj pas Bak to zna pa se redovito sunča – životinja intuitivno bira ono što je dobro za nju). Bilo bi dobro kad bi se redovito mogli malo osunčati. Ako ste baš zapeli u uredu cijeli dan, učinite što možete da uhvatite malo sunca.
Kao i san i stres, vaša ''osunčanost'' može značajno popraviti vaše zdravlje. A može popraviti i vaš osmjeh!
0 komentari:
Post a Comment